SAP Global
SAP MAG 80, srpanj 2015.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Informatička novinarka godine

Razgovor s Tenom Šojer, informatičkom novinarkom godine. 
„Imamo vrlo dobre mlade tehno poduzetnike koji ozbiljno rade na razvoju poslovanja i svojih vrlo konkurentnih rješenja - to je činjenica, a ne hype


Tena Šojer

Zbor informatičkih novinara HND-a dodijelio je priznanja za najbolja dostignuća u tehnološkom novinarstvu ostvarena tijekom prošle godine. Informatičkom novinarkom godine proglašena je Tena Šojer, novinarka Netokracije. Razgovarali smo s Tenom o tome što misli o struci koju je odabrala, o tehnološkom sektoru koji tako zdušno prati i o nagradi koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom tvrtke SAP Hrvatska, evo, već četrnaest godina.


Što je bilo tvoje prvo novinarsko iskustvo i što te danas još uvijek nadahnjuje u radu?

Prvi pisani trag mog rada u medijima datira iz 2009. godine, no tematika je vrlo drukčija od one kojom se danas bavim. U to vrijeme pisanje mi je bilo tek nešto više od hobija, a danas me motivira pronalaženje novih, neotkrivenih projekata vrijednih pozornosti, davanje medijskog prostora pozitivnim primjerima, a ne klikabilnim naslovima, i dokazivanje da se vrijednost objave ne svodi na njenu “klikabilnost”.


A što te frustrIra u hrvatskom novinarstvu? Navedi jedan problem i kako bi ga riješila.

U medijima se stvorio nekakav začarani krug u kojem čitatelji optužuju novinare da im serviraju loš sadržaj, a novinari čitatelje da je to sadržaj koji sami traže i kažu da se oni samo pokoravaju zahtjevima tržišta ‒ i obje strane su u pravu. Rezultat tog začaranog kruga je da postajemo vrlo loše informirano društvo. Što je vrlo ironično u dobu kada nam je toliko informacija dostupno na nekoliko klikova računalnim mišem. No da bismo ih mogli filtrirati, procijeniti i shvatiti važnost argumentima i podacima potkovanog teksta, treba nam informacijska pismenost. Mislim da je uloga novinara, pa tako i moja, da educiraju o informacijskoj pismenosti i njenoj važnosti - prvo sebe, a onda i druge.
 

Koji je bio najvažniji savjet koji si dobila, a koji te savjet starijih kolega najviše iznenadio?

Najbolji savjet koji sam dobila, kao novinar, ali i kao čitatelj, jest da je uvijek bolje vjerovati medijima koji otvoreno pokazuju svoje naklonosti i stavove, nego onima koji ističu svoju objektivnost, jer kod ovih prvih uvijek znaš kroz koje mentalne filtre informacije moraš provući.


Kako si se odlučila za tehno sektor, informatičku industriju kao područje koje pratiš kao novinarka i reporterka?

Odrasla sam okružena najnovijim tehnologijama, naučila sam tipkati gotovo prije no što sam naučila pisati i gotovo svaka tehnološka novotarija u zadnjih dvadeset i nešto godina prošla je kroz moje ne baš spretne prste. Gledajući unatrag, ne čini mi se kao da sam imala previše izbora…


Na koje se sve načine koristiš tehnologijama u svom svakodnevnom radu?

Moj dan počinje i završava tipkanjem po nekom zaslonu. Mobilni uređaji najbolje su sredstvo za brzo dolaženje do prvotnih informacija, preko društvenih mreža (i to ne samo Facebooka i Twittera), pregledavanjem relevantnih vijesti na RSS čitačima i kroz desetak komunikacijskih kanala, a za sve ostao, tu je računalo koje svugdje vučem sa sobom. Ono što je tehnologija omogućila jest da manje vremena trošimo na neke bazične radnje, što nam ostavlja nešto više vremena da uđemo u dubinu problema.


Netokracija, portal za koji pišeš, na neki se način specijalizirala za startup kulturu u našoj zemlji ‒ što ti misliš o svemu tome? Koliko je to hype, a koliko je pisanje naših medija utemeljeno u stvarnosti?

Ljudi znaju biti skeptični prema startup kulturi jer se vodi drugačijim pravilima od onih na koje smo navikli u (tehnološkoj) industriji, ali i zato što barataju polovičnim informacijama. Taj “hype” koji se pripisuje startup sceni svakako je bio prisutan prije dvije godine, kada se o tome malo znalo, a puno pretpostavljalo o „lakom novcu” iz akceleratora i brzom uspjehu na temelju jedne aplikacije. Sada kada je to pomalo demistificirano i kada je jasnije koliko truda, rada, vremena i sredstava treba uložiti, vidimo mnogo manje projekata, no oni su neizmjerno bolji i razrađeniji, a ljudi koji iza njih stoje spremni su uložiti mnogo truda u to da uspiju. Još kad bismo mainstream medijima mogli objasniti da investicija nije krajnji cilj, nego tek početak ozbiljnog rada na skaliranju, i da neki startup nije “preko noći zaradio milijun dolara”, nego da je nakon mnogo rada dobio valuaciju na tu vrijednost, ta bi se etiketa “hypea” mogla do kraja odlijepiti. Da imamo vrlo dobre (mlade) poduzetnike, koji ozbiljno rade na razvoju poslovanja i svojih vrlo konkurentnih rješenja, to je činjenica, ne hype.


Rekonstruirajmo ovdje tvoj „Oscar moment“, koliko možemo u pisanom mediju. Što misliš o nagradi koju si dobila  ‒  SAP ICT journalist prize? Kome si se sve zahvalila? Tko je sve bio važan za ono što si danas?

Mislim da je lijepo dobiti priznanje drugih, mahom iskusnijih kolega, jer to znači da u svom tom medijskom žongliranju kojim se danas svi bavimo nešto valjda radim i dobro. Međutim, nisam imala „oskarovski” govor zahvale, ali da jesam, u njemu bih vrlo stereotipno spomenula svoje roditelje, koji su također odradili svoje karijere u medijima, tim iz Netokracije koji me uveo u svijet digitalnog novinarstva i ljude koji odvoje vremena da ostave kakav pozitivan komentar ili napišu kratak e-mail pohvale ili zahvale. Nagrade su divne, ali ljudi o kojima pišemo i koji nas čitaju svakodnevno nas podsjećaju zašto nešto radimo i zašto nam se isplati uložiti u to dodatan trud.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum